Norveški premijer Jonas Gahr Store ne želi uplašiti svoje sugrađane, ali je njegova poruka u posebnom obraćanju Parlamentu u četvrtak bila jasna: "Svijet je postao opasniji, nepredvidiviji i složeniji", rekao je, čineći nacionalnu sigurnost i odbranu glavnim prioritetima vlade.
"Opasniji svijet" stoji iza najnovijeg vladinog plana za ogromna ulaganja u odbranu, što je potaknulo Storea da pošalje nova upozorenja o namjerama Kine, kao i o namjerama Rusije. Naglasio je kako su ruska invazija na Ukrajinu i njen "brutalni rat" protiv susjeda označili "osjećaj prije i poslije" i stvorili "duboku krizu sigurnosne politike" u Evropi, dok tenzije takođe rastu između SAD, Kine i Rusije. To stvara posljedice po Norvešku.
Store je rekao da prezir Rusije prema Zapadu, uključujući i Norvešku, a ona već koristi "široki spektar destruktivnih sredstava", uključujući češće sajber napade i pokušaje širenja svog utjecaja, povećavajući rizik od infiltracije i sabotaže. Financial Times je izvijestio da su zapadne obavještajne agencije već upozorile na opsežnu rusku sabotažu, ciljanu na infrastrukturu širom Evrope. Norveška naftna i gasna postrojenja na moru dugo su se smatrala metom, zajedno sa naftovodima i elektranama u zemlji. Norveška policijska obavještajna agencija PST i vojna obavještajna agencija Etterretningstjeneste dugo su ukazivale na Rusiju i Kinu kao na zemlje koje predstavljaju najveću prijetnju nacionalnoj sigurnosti Norveške.
"Ovo je ciljno orijentirana aktivnost koja potkopava naše interese i vrijednosti, a oni nisu sami," rekao je Store parlamentu. Kriminalci i druge zemlje također koriste ove metode, smatra on, uključujući Kinu, za koju misli da ima "najveći kapacitet" da pokuša da stekne uticaj putem kampanja dezinformacija, komercijalnog pritiska, prijetnji ili strateških akvizicija (poslova ili infrastrukture), a sve usmjereno na "zloupotrebu slobode govora i slobodnog tržišta da bi ugrozila ili oslabila našu sigurnost".
"Kao i druge evropske zemlje", rekao je Store, "shodno tome vidimo potrebu da budemo oprezniji u našim odnosima s Kinom. Smanjenje rizika morat će biti dio našeg pristupa Kini i kineskim igračima".
Premijer Store, koji je bio ministar vanjskih poslova pod Jensom Stoltenbergom i iza sebe ima dugu diplomatsku karijeru, naglasio je da njegova vlada želi da sarađuje s Kinom po pitanju trgovine, klimatskih pitanja "i rješavanja globalnih problema", ali ne više u "osjetljivim područjima".
"U onima u kojima Norveška i Kina rade zajedno, moramo posvetiti više pažnje riziku i načinu na koji se on može smanjiti", upozorio je Store. Dodao je da njegova vlada "intenzivira dijalog" sa norveškim kompanijama, akademskom zajednicom i drugim organizacijama o riziku vezanom za saradnju sa Kinom i drugim zemljama.
Upozorenja norveškog premijera dolaze nakon što je i njegova vlada predložila i dobila punu podršku za vojno jačanje bez presedana, i nakon što je nekoliko drugih političkih stranaka u Norveškoj već izdalo svoja strašna upozorenja, posebno u vezi s Rusijom. Vjekovna saradnja u krajnjim sjevernim oblastima Norveške i Rusije prekinuta je nakon što je Rusija izvršila invaziju na drugog svog susjeda, što je izazvalo stvarnu zabrinutost zbog ambicija ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Ako sada ne zaustavimo Rusiju, norveška omladina bi mogla biti sljedeća koja će morati da žrtvuje svoje živote", izjavio je ranije ovog proljeća bivši lider stranke Zelenih i član parlamenta Rasmus Hansson. Ovako snažne izjave su neuobičajene među norveškim političarima, ali su to i neobična vremena, piše u uredničkim novinama Dagens Næringsliv (DN) . "Ako Rusija pobijedi (u ratu protiv Ukrajine), to će povećati prijetnju našoj vlastitoj sigurnosti", napisao je DN. Zbog toga je Norveška bila među glavnim donatorima finansijske, vojne i civilne pomoći Ukrajini.
Postojala je i neuobičajeno puna podrška za novu politiku Vlade koja je omogućila stalno prisustvo SAD i drugih NATO saveznika, što je ranije bilo vrlo kontroverzno. List Aftenposten je nedavno izvijestio da će američke vojne jedinice sada imati nesmetan pristup do 47 vojnih baza u nordijskom području, u poređenju sa samo četiri u Norveškoj ranije. Američke snage, sada uz odobrenje parlamenta, mogu koristiti najmanje 12 baza u Norveškoj, uključujući Rygge, Evenes, Ramsund, Sola, Andoya, Orland, Haakonsvern, Værnes, Bardufoss, Setermoen, Osmarka i Namsen.
To je velika promjena u odnosu na odluku Norveške davne 1949. godine, kada je bila među osnivačima NATO-a, da ne dozvoli strano vojno prisustvo u bazama u Norveškoj za vrijeme mira. Ova odluka je dobro poslužila Norveškoj tokom Hladnog rata, kao i njena odluka da nema vojne baze niti da izvodi vojne vežbe blizu granice sa Rusijom.
Sada to nije toliko kontroverzno, pogotovo jer ruska invazija na Ukrajinu otežava oslanjanje na Putinov režim.
