Afrički lideri koji se ovog vikenda sastaju u Etiopiji pokrenut će novu inicijativu za isplatu reparacija za ropstvo i kolonijalizam, ali mogu očekivati otpor bivših kolonijalnih sila, od kojih je većina odbacila mogućnost ispravljanja historijskih nepravdi.
Iako je pitanje reparacija steklo zamah širom svijeta, istovremeno je porastao i otpor toj ideji. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da "ne vidi da će se to (reparacije) dogoditi", dok su mnogi evropski lideri odbili čak i razgovarati o tome.
Na samitu Afričke unije (AU) u Adis Abebi, lideri planiraju oblikovati "ujedinjenu viziju" o tome kako bi reparacije mogle izgledati – od finansijske kompenzacije i zvaničnog priznanja prošlih zločina do reformi politika, piše Reuters.
"Reparacije su glavna tema u Adis Abebi", objavilo je ekonomsko, socijalno i kulturno vijeće AU (ECOSOCC) na platformi X.
Od 15. do 19. stoljeća, najmanje 12,5 miliona Afrikanaca bilo je oteto, prisilno prevezeno od strane uglavnom evropskih trgovaca i prodano u ropstvo.
Debata o reparacijama treba adresirati naslijeđe kolonijalizma i ropstva u današnjem svijetu, uključujući rasizam i ekonomske nejednakosti između Afrike i bogatih zapadnih nacija, navodi ECOSOCC, koji savjetuje države članice po ovom pitanju.
"Postaje sve teže ne priznati štetu uzrokovanu ropstvom i kolonijalizmom", rekao je zimbabveanski pravnik i stručnjak za reparacije, Alfred Mavedzenge.
Dužnička kriza na kontinentu može se pratiti unazad do trenutka kada su afričke zemlje stekle nezavisnost, ali su bile opterećene ogromnim dugovima. Klimatske promjene također se mogu povezati s kolonijalizmom: Afrika je odgovorna za samo mali dio emisija ugljika, ali njeni osjetljivi ekosistemi najviše trpe posljedice globalnog zagrijavanja.
Veliki dio debate o reparacijama, posebno u bivšim kolonijalnim silama poput Britanije i Portugala, fokusiran je na finansijske isplate, ali zagovornici tvrde da ispravljanje prošlosti može imati različite oblike.
