Do ponedjeljka trebalo bi biti jasno jesu li Slovencima draže "stare melodije" Janeza Janše i SDS‑a ili "progresivni ritam" Roberta Goloba i njegova Gibanja Svoboda.
Harmonikaš je stalni prizor u historijskoj jezgri Ljubljane. Bez obzira na godišnje doba, sjedi na stolcu na Prešernovu trgu, u narodnoj nošnji i s perom na šeširu i izvodi ograničeni repertoar tradicionalnih melodija. Na kutiji za dobrovoljne priloge stoji natpis Slovenska glasba koji prolaznicima skreće pažnju na CD‑ove koje prodaje.
Na čudan način, upravo harmonika - i tradicionalna muzika koja se na njoj svira - postala je simbol glavne opozicione stranke, Slovenske demokratske stranke (SDS). Pred izbore je gotovo nemoguće proći Ljubljanom, a da se ne naiđe na plakat sa simpatičnim dječakom koji pozira s harmonikom. Pored slike stoji slogan: Glasuj za SDS, da vaš vnuk še pel slovenske pesmi (Birajte SDS da i vaš unuk pjeva slovenske pjesme).
"Kao alpska zemlja imamo harmoniku kao jedan od temeljnih instrumenata koji nam daju identitet", kaže Tone Kajzer, bivši diplomat, danas glasnogovornik SDS‑a za vanjsku politiku.
"Cilj je podsjetiti ljude da smo najprije Slovenci, potom Evropljani, a tek onda stanovnici svijeta - da se vratimo svojim korijenima. Jer stablo bez korijena brzo padne", rekao je za Deutsche Welle (DW).
Kampanja SDS‑a namjerno priziva idealiziranu prošlost, uz poruku da je sve bilo bolje u godinama neposredno nakon slovenskog osamostaljenja 1991.
Suprotno tome, plakati vladajuće stranke lijevog centra Gibanja Svoboda imaju samo jednu riječ: Naprej (Naprijed).
Generalni sekretar stranke Matej Grah kaže da ta riječ sažima razliku između dviju glavnih opcija na izborima:
"Ovi izbori su izbor između dvije vizije Slovenije. Ili govorimo i radimo za budućnost ili se vraćamo u prošlost".
Birači će na listićima imati čak 18 lista. Neke od manjih stranaka gotovo sigurno će biti potrebne za formiranje koalicije nakon izbora.
Glavna se borba svodi na dva kandidata: predsjednika Gibanja Svoboda i sadašnjeg premijera Roberta Goloba te predsjednika SDS‑a i trostrukog bivšeg premijera Janeza Janšu.
Matej Grah to opisuje kao borbu za dušu Slovenije.
"Ne radi se samo o zdravstvu, radnim mjestima ili ekonomiji. Radi se o suverenitetu Slovenije, vladavini prava i očuvanju ovog otoka vrijednosti u Evropi - vrijednosti koje su liberalne, otvorene i štite socijalnu državu".
Gibanje Svoboda uspjelo je prekinuti dugogodišnji obrazac na slovenskoj ljevici. Godinama su birači na lijevoj strani političkog spektra stalno birali "nova lica" pa je za svake izbore nicala nova stranka.
I sam Robert Golob se pojavio kao takvo "novo lice" pred izbore 2022. i njegova je stranka osvojila rekordan broj mandata. No birači su se s vremenom ohladili pa je reizbor postao izazov.
Unatoč tome, GS je uspio odraditi puni četverogodišnji mandat - i ovaj put nema novog kandidata na lijevom centru koji bi Goloba gurnuo u zaborav.
"Nevjerojatno je da ovaj put nemamo novo lice na lijevom centru", kaže i Igor Bergant, jedan od najpoznatijih voditelja vijesti na RTV Slovenija.
Bergant objašnjava kako slovenska ljevica nije uspjela pronaći uvjerljivu središnju figuru još od smrti nekadašnjeg premijera i predsjednika Janeza Drnovšeka 2008.
"Raspon pažnje u Sloveniji vrlo je kratak, ljudi se vrlo brzo zasite političara“, rekao je za DW, dodajući da je Golob sam sebi stvorio problem time što je obećavao više nego što je mogao ispuniti.
"Govorio je da će trebati dva mandata - dakle osam godina - kako bi proveo potrebne reforme. Nakon četiri godine, njegov rezultat nije baš sjajan. Očito se prestrašio reformi pa nije donio očekivane promjene - i mnogi su zbog toga razočarani".
GS kao dokaze napretka navodi promjene u zdravstvu, stambenoj politici i penzionom sistemu te traži priliku da dovrši osmogodišnji program. No činjenica da sve glavne stranke kao glavni problem ističu posrnulo zdravstvo, upućuje da birači još ne vide da je tu postalo nešto bolje.
U danima pred izbore izbio je skandal nakon objave tajnih snimki koje impliciraju primanje mita vodećih ljudi s lijevog centra. Robert Golob direktno je optužio Janeza Janšu da je angažirao privatnu izraelsku obavještajnu agenciju te da ugrožava slovensku demokratiju saradnjom sa stranom silom.
SDS je uzvratio da je "prava priča" ona o državi "zarobljenoj sistemskom korupcijom".
Kako će birači ovo doživjeti, znat će se tek nakon što ubace listiće u kutiju: do ponedjeljka trebalo bi biti jasno jesu li Slovencima draže "stare melodije" Janeza Janše i SDS‑a ili "progresivni ritam" Roberta Goloba i njegova Gibanja Svoboda.
