Bugarska danas održava prijevremene parlamentarne izbore, osme od 2021. godine, u pokušaju da izađe iz dugotrajne političke krize koja je obilježena čestim padovima vlada i nemogućnošću formiranja stabilne većine.
Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, najviše podrške ima politički blok povezan s bivšim predsjednikom Rumenom Radevom, sa između 30 i 35 posto glasova. Iza njega je GERB bivšeg premijera Boika Borisova, koji se kreće između 18 i 21 posto podrške. Koalicija proevropskih stranaka PP–DB bilježi oko 10 do 11 posto, dok sličan rezultat ima i DPS. Nacionalistička opcija Vazraždane ostaje na oko sedam posto, ali i dalje predstavlja važan faktor u mogućim postizbornim kombinacijama.
I pored relativno jasnog poretka na vrhu, analitičari upozoravaju da nijedna politička opcija nema kapacitet za samostalno formiranje vlasti, što gotovo izvjesno vodi ka novim složenim i neizvjesnim pregovorima o koaliciji.
Izlaznost bi, prema procjenama, mogla dostići oko 59 posto, što je značajan rast u odnosu na prethodne izbore, kada je apatija birača bila jedan od ključnih problema. Do prijepodnevnih sati glasalo je oko 12 posto građana, što ukazuje na veću mobilizaciju biračkog tijela i rastući interes za politički rasplet.
U fokusu izborne kampanje bila su pitanja korupcije, ekonomskih izazova i geopolitičkog usmjerenja zemlje. Dugogodišnje optužbe o „zarobljenoj državi“ i slabom funkcionisanju institucija ostaju centralna tema političkog sukoba, dok rast cijena i ekonomski pritisci dodatno utiču na raspoloženje birača.
